Alergijske reakcije kod djece i suočavanje s njima

Kod djece uvijek moramo obratiti pažnju na alergijske reakcije koje je često teško razlikovati od uobičajenog ponašanja dojenčadi. Među nama često kruže informacije koje nas mogu dovesti u zabludu i do pogrešnih zaključaka. Nepravilno postupanje kod pojave reakcije može ozbiljno ugroziti zdravlje dojenčeta ili starijeg djeteta.

Probavne tegobe poput zatvora, kolika ili bljuckanja ima čak 80 % dojenčadi. Većinom to nije alergija na hranu, međutim, nekim bebama kod tih tegoba pomaže dijeta bez mliječnih bjelančevina, odnosno konzumacija hipoalergenih mliječnih formula ili hidrolizata, po mogućnosti ekstenzivnih hidrolizata. Pri odabiru mliječne formule uvijek se treba posavjetovati s pedijatrom. 

Probavne tegobe kod starije djece, poput nadutosti i bolova u trbuhu, također su rijetko povezane s alergijom na hranu ako se pojave bez drugih tegoba kod kojih postoji sumnja na alergiju. U takvim se slučajevima najbolje posavjetovati s pedijatrom o mogućem upućivanju specijalistu gastroenterologu. Pretraživanjem možete otkriti da su neke tegobe, poput pretjerane sluzi u dišnom sustavu, crvenila anusa, autizma ili ADHD-a, povezane s alergijom. Te tvrdnje nisu nikad bile potkrijepljene znanstvenim dokazima, stoga se ne preporučuje uvođenje restriktivnih dijeta. 

Alergijske reakcije prilično su nepredvidive, stoga mišljenje da će svaka sljedeća reakcija biti još gora također nije točno. Postoje brojni čimbenici koji mogu utjecati na ozbiljnost reakcije. Važan je utjecaj prisutnosti astme kod djeteta, količine unesene hrane, toplinske obrade hrane, djetetove bolesti pri unosu, prisutnosti jakog fizičkog napora i uzimanja lijekova. Međutim, istina je da djeca često reagiraju prilično stereotipno na alergije na hranu: povraćanjem, kožnim reakcijama, koprivnjačom (urtikarijom), oticanjem usana i sl.

Reakcije na koži

Kod dojenčeta ili djeteta može se pojaviti osip na koži, a prva stvar koja nam pritom padne na pamet baš je alergija. To svakako nije točno jer je kod osipa najčešće riječ o infekciji, odnosno zaraznoj bolesti ili nekoj drugoj vrsti osipa po koži koji obično nisu povezani s alergijom na hranu ili bilo koju drugu tvar.

Djeca također mogu razviti posebnu vrstu osipa, a to je koprivnjača ili urtikarija. Neispravno je opće uvjerenje da je koprivnjača kod djeteta uvijek posljedica alergije. Kod relativno malog broja koprivnjača riječ je o alergijskoj reakciji. Naime, češći uzročnici akutne koprivnjače mogu biti različiti: sunce, hladnoća ili tlak. Alergijsku koprivnjaču karakterizira pojava odmah nakon kontakta s alergenom, npr. nakon uzimanja hrane, i brzo nestajanje za nekoliko sati.

Ako koprivnjača traje dulje vremena ili čak nekoliko dana, a prate je i drugi znakovi infekcije poput vrućice, hunjavice ili kašlja, najvjerojatnije je to virusna infekcija. Kada koprivnjača traje više vremena, to je tzv. kronična koprivnjača nepoznatog uzroka.

I u tom slučaju savjetujemo pregled kod alergologa kako bi se isključili eventualni rjeđi uzroci. 

Atopijski dermatitis, također učestali znak alergije, često je prisutan kod djece koja imaju alergiju na hranu. Atopijski dermatitis je kronična, ponavljajuća upalna bolest koja pogađa približno 20 % djece u razvijenom svijetu. Atopijski dermatitis također je prvi znak genetske predispozicije za alergije. Istraživanja su pokazala da kod atopijskoga dermatitisa zbog oštećene kožne barijere alergeni prolaze kroz kožu, što može izazvati razvoj alergija. Stoga je alergija na hranu najvjerojatnije posljedica, a ne uzrok atopijskoga dermatitisa.

Oko 30 % djece s atopijskim dermatitisom razvija alergiju na hranu, koja je na sreću često prolazna i s vremenom nestaje. Drugi su čimbenici češći uzročnici atopijskoga dermatitisa od hrane, poput infekcija, suhoga zraka, znojenja i psihičkoga stresa. Većina djece s atopijskim dermatitisom nema alergiju na hranu, pa prehrana u tom slučaju neće imati poseban učinak.  

O uvođenju dijete treba se posavjetovati s pedijatrom ili alergologom, a do pregleda možemo sami eliminirati hranu koja uzrokuje reakcije poput koprivnjače, oticanja, povraćanja, otežanog disanja te je karakteristična za jasna izbijanja dermatitisa. Izdvajanje hrane iz jelovnika prema vlastitoj procjeni, npr. svinjetine, slatkiša ili konzervansa, nije opravdano i ne pomaže kod atopijskoga dermatitisa.

Anafilaktički šok

Jedan od odgovora na alergiju na hranu može biti i teža alergijska reakcija ili anafilaksija, koja je prema znanstvenim preporukama također apsolutna indikacija za propisivanje autoinjektora adrenalina. Svako dijete koje je doživjelo anafilaksiju uvijek treba imati sa sobom autoinjektor adrenalina jer se reakcija može dogoditi kad se najmanje nadamo. Najbolje je imati kod sebe dva autoinjektora, bez obzira na to gdje se dijete nalazilo. Naime, kod anafilaksije bitna je svaka minuta, stoga je prilikom prvih znakova jake alergijske reakcije poput kašlja, promuklosti, otežanog disanja, pištanja i poremećaja svijesti pametno odmah primijeniti adrenalin i nazvati hitnu pomoć ili otići najbližem liječniku. Također je važno znati da antihistaminik ili lijek medrol (metilprednizolon) djeluju sporo i stoga nisu prikladni za liječenje anafilaksije.

Alergijske reakcije najbolje je izbjegavati preventivnom upotrebom mlijeka Novalac Allernova, koje sadržava ekstenzivni hidrolizat kazeina i dokazano ublažava probleme povezane s alergijom poput proljeva, zatvora, pretjeranog plača, grčeva, svrbeža kože...

Kod ozbiljnijih alergija na hranu možemo se zaštititi upotrebom mlijeka Novalac Aminova koje sadržava 100 % slobodne aminokiseline koje ne uzrokuju alergijske reakcije. Mlijeko ne sadržava laktozu, gluten, soju ili sojin lecitin, a bolesnici ga dobro prihvaćaju.