Gljive u prehrani djece
Raznolikim izborom žitarica, voća, povrća te mesa i ribe u prehrani djece često se, zbog njihove neuglednosti i zagonetnosti, zaborave, ali i izbjegavaju upravo gljive. Postavlja se pitanje jesu li u dječjoj prehrani gljive uopće poželjne, zdravstveno sigurne i nutritivno vrijedne ili su pak nepotrebna, pa čak i opasna namirnica?!
Dohrana djeteta jedna je od glavnih tema roditelja, ali i stručnjaka, posebice kada se govori o tome kada i što. Unatoč smjernicama koje su dale Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) o dohrani dojenčadi, mišljenja o tome kada i koju namirnicu uvesti u djetetovu prehranu još uvijek su podijeljena, a posebno su kontroverzne upravo gljive.
Ipak, usuglašenost većine stručnjaka postoji, pa se stoga najčešće preporučuje uvesti gljive u djetetovu prehranu nakon prve godine života, naravno postupno i s oprezom! Iako alergija na glikoproteine gljiva ne spada u skupinu 8 glavnih nutritivnih alergena (kravlje mlijeko, soja, jaja, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, citrusi, riba i školjkaši), ona ipak postoji, no glavni su razlozi opreza mikrobiološka kontaminacija, brza i laka kvarljivost namirnice te, zbog većeg sadržaja dijetalnih vlakana, teža probavljivost. Naravno, ako je riječ o djetetu koje već ima neku nutritivnu alergiju, stručnjaci se slažu da se uvođenje gljiva u prehranu odgodi do iza druge, pa čak i treće godine života.
Gljive sadrže puno korisnih bjelančevina, vitamina i minerala
Biološki slične biljkama, uz izuzetak klorofila, gljive s njima dijele i nutritivne osobitosti, kao što su nizak udio jednostavnih ugljikohidrata i obilje dijetalnih vlakana. Unatoč izrazito visokom udjelu vode (čak preko 90%) i posljedično niskom sadržaju suhe tvari, gljive sadrže mnoge nutrijente, od kojih je zanimljivo spomenuti riboflavin (vitamin B2) s čak 40% preporučenog dnevnog unosa (PDU) i niacin s 30% PDU te ostale vitamine i minerale, od kojih je najzastupljeniji bakar s čak 40% PDU. Zanimljiva je činjenica da su upravo gljive, koje ujedno sadrže izrazito nizak udio masti, jedini neživotinjski izvor vitamina D, a sintetiziraju ga uz pomoć sunčeve svjetlosti, koju i naš organizam koristi za sintezu tog vitamina.
Nutritivna vrijednost gljiva poznatija je po njezinom specifičnom sastavu, koji uključuje danas popularne imunostimulativne tvari beta-glukane, termostabilan antioksidans L-ergotionein i hitin, polisaharid koji izgrađuje staničnu stijenku te ima ulogu dijetalnog vlakna.
Naše podneblje nudi mnoštvo vrsta gljiva, međutim s najvećom zastupljenošću kao prvi izbor gljive u prehrani Vašeg djeteta preporučuju se šampinjoni, zatim bukovače i vrganji. Egzotične i aromatične vrste gljiva poput tartufa i šitaka bolje je djetetu dati s određenom odgodom, odnosno po navršenoj trećoj godini.
Iako su navedene vrste gljiva jesenski plod, dostupne su tijekom cijele godine u većini prodavaonica, no najvažnije je od svega odabrati one pravilne, čvrste, neoštećene i svježe. Gljive sumnjivih boja, bliske isteku roka trajanja, neugodnog mirisa, osušene ili sluzave površine obavezno izbjegavajte, osobito kad je riječ o prehrani Vašeg djeteta.
Iako ovaj postupak ne spada u standardni način čišćenja gljiva, prilikom pripreme jela za najmlađe najbolje je gljive blago isprati i oguliti te ukloniti tvrđe i žilave stapke. Gljive NIKADA ne poslužujte sirove ili nedovoljno termički obrađene, kako zbog opasnosti od mikrobiološke kontaminacije, tako i zbog teže probavljivosti, koja se poboljšava kuhanjem prilikom kojeg se razgrađuje hitin.
Kao i uvođenje većine ostalih namirnica u prehranu djeteta, i uvođenje gljiva ovisi o Vašoj maštovitosti, međutim njihova specifična aroma traži ublažavanje i "maskiranje" već poznatim namirnicama. Ako se djetetu svidi tako ponuđen obrok, s vremenom će jesti gljive u umacima od sira s tjesteninom ili rižom, u krem juhama, varivima ili čak samostalno kao prilog glavnom jelu.
Gljive se kulinarski gledano idealno slažu s jajima, pri čemu je bitno da na već pripremljene gljive dodajete jaja kako biste bili sigurni da su dobro skuhane. Omleti s gljivama i šarenim povrćem uz dodatak sira bit će omiljen obrok Vašim najmanjima, a Vama idealan način da „podvalite“ obilje bjelančevina, vitamina i minerala na njihov tanjur. Dobar prijedlog su i domaći namazi od pirjanih gljiva, maslinovog ulja, sira i blagih začina koje djetetu možete ponuditi s grisinima ili kruhom kao finger food.
Konačno, iako često zaboravljene, gljive u djetetovoj prehrani ne moraju biti tabu, a jesen je najbolje vrijeme da ih se prisjetimo i njima obogatimo svoju i djetetovu prehranu.
