Mlijeko u djetetovoj prehrani
Mlijeko je jedna od najvažnijih i najpotpunijih namirnica u dječjoj prehrani, no ono o čemu treba voditi računa jest koje mlijeko, kada i koliko.
Najčešća su pitanja roditelja kada, kako i čime započeti dohranu dojenčeta, a time i kada, kako i koji oblik mlijeka uvesti u djetetovu prehranu. Nutritivne potrebe zdravog dojenčeta, do približno 6. mjeseca, u potpunosti zadovoljava majčino mlijeko, a ako ono nije dostupno, adaptirani dojenački pripravak (adaptirano kravlje mlijeko).
"Mlijeko je najsavršenija prirodna hrana"
Hipokrat, 400. god. pr. n. e.
Ulaskom u 6. mjesec, odnosno u 26. tjedan djetetova života započinje se s dohranom (nikako se ne bi smjelo započeti prije 17. tjedna, a ni nakon 26. tjedna djetetova života), no bitno je napomenuti da je majčino mlijeko i dalje glavni izvor hranjivih tvari. Početak dohrane dojenčeta, odabir namirnica i uvođenje kravljeg (životinjskog) mlijeka u prehranu najviše ovise o podneblju, kulturi i prehrambenim navikama pučanstva.
Male količine kravljeg mlijeka mogu se dodavati u dječje kašice već od 7. mjeseca, no kao osnovni mliječni napitak kravlje mlijeko ne preporučuje se prije navršene prve godine života. U velikom broju zemalja preporučuje se da se uvođenje kravljeg mlijeka odgodi na razdoblje nakon prve godine života, a stručnjaci primjerice, Kanade, Švedske i Danske preporučuju njegovo uvođenje u razdoblju između 9. i 10. mjeseca.
Takav oprez rezultat je čestih negativnih posljedica preranog uvođenja kravljeg mlijeka, kao osnovnog mliječnog napitka, na zdravlje djeteta. Prije svega, veće količine kravljeg mlijeka uvelike mogu smanjiti unos majčinog mlijeka te uzrokovati krvarenje probavnog sustava i anemiju. Sastav kravljeg mlijeka bitno se razlikuje od sastava majčinog mlijeka, stoga dojenčad koja nije hranjena majčinim mlijekom i/ili adaptiranim dojenačkim pripravkom, nego kravljim mlijekom ne dobiva dovoljno vitamina E, željeza, cinka i esencijalnih masnih kiselina te dobiva previše bjelančevina, natrija i kalija, što opterećuje njihov probavni sustav i bubrege.
Za pripremu kašica najbolje se koristiti mlijekom koje dijete i inače pije, znači majčinim ili adaptiranim dojenačkim pripravkom. . Prokuhavanjem će ta mlijeka izgubiti dio hranjivih tvari, no i dalje ostaju bitno kvalitetniji izbor od drugih vrsta mlijeka, bilo životinjskog (kravlje, kozje, ovčje) ili biljnog (sojino, rižino, zobeno) porijekla.
U prehrani dojenčadi kvaliteta majčinog mlijeka neusporediva je s drugim oblicima mlijeka, a za djecu od 1. do 3. godine mlijeko i fermentirani mliječni proizvodi odličan su izvor bjelančevina, kalcija i vitamina topivih u mastima. Prema preporukama Europskog društva za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) djeca te dobi trebaju konzumirati dva obroka (400 do 500 ml) mlijeka ili mliječnih proizvoda na dan da bi zadovoljila dnevne potrebe za kalcijem (PDU je 500 mg/dan).
Kozje mlijeko nema veću nutritivnu vrijednost od kravljeg mlijeka, nego je njegova prednost veći sadržaj srednjolančanih masnih kiselina, koje se bolje resorbiraju. Bitno je imati na umu da je kozje mlijeko siromašno folnom kiselinom, stoga se kod djece koja su hranjena isključivo kozjim mlijekom često razvija megaloblastična anemija.
Ovčje mlijeko ima izrazito visok sadržaj bjelančevina, čak šest puta viši od onog u majčinom mlijeku, kalcija i ostalih minerala, zbog čega ni to mlijeko, uz kozje i kravlje, nije preporučljivo davati dojenčadi.
Vrlo je bitno napomenuti, da količine mlijeka i mliječnih proizvoda moraju biti ograničene na preporučene dnevne vrijednosti. Naime, prekomjerna konzumacija mlijeka može imati teže posljedice na zdravlje: slabiju uhranjenost, anemiju i zatvor.
Konačno, mlijeko je izuzetno hranjiva namirnica, no važno je imati na umu koje mlijeko, kada i koliko!
