Žitarice u prehrani djece

Žitarice u prehrani jedan su od najboljih izvora lako i brzo dostupne energije, zbog čega, ako se prisjetimo piramide pravilne prehrane, čine upravo temelj uravnoteženog jelovnika.

Kada govorimo o prehrani dojenčeta i našoj kulturi dohrane, žitarice, uz voće i povrće, sve češće postaju prvi odabir prilikom uvođenja novih namirnica u djetetovu prehranu. Naime, početno razdoblje uvođenja krutih namirnica u prehranu dojenčeta poklapa se s fazom ubrzanog rasta i razvoja. Posljedično, zbog povećanih energetskih i nutritivnih potreba te nemogućnosti unosa velike količine hrane, obroci trebaju biti adekvatne nutritivne gustoće, a bebi koja se sve više aktivno kreće to će osigurati upravo žitne kašice.

Ne bi li dobila jasnu sliku i točniju informaciju, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) provela je 2006. godine multicentrično istraživanje koje je uključilo zemlje cijeloga svijeta, a u kojemu su se, kroz prehrambene upitnike, utvrdili obrasci dohrane i prehrane djece različitih etničkih i kulturoloških skupina. Rezultati istraživanja utvrdili su da su žitarice najčešća skupina namirnica kojom se započinje dohrana.

Budući da se posljednjih godina pojavljuje sve veći broj dijagnoza celijakije, kada se radi o uvođenju žitarica u prehranu djeteta, često se postavlja pitanje kad i koju žitaricu odabrati.

Novija istraživanja dala su smjernicu: prvi odabir neka bude usmjeren na one žitarice koje ne sadrže bjelančevinu gluten, a najčešće su riža, kukuruz i proso. Zbog mogućnosti sprječavanja pojave celijakije, prijašnja istraživanja promovirala su što kasnije uvođenje namirnica koje sadrže gluten, prvenstveno pšeničnih pahuljica, pšeničnog griza, zatim zobenih pahuljica te ječmenih i raženih pahuljica. Međutim, prema najnovijim studijama i metaanalizama, smatra se da za to nema potrebe. Naime, pretjerana odgoda, jednako kao i prerano uvođenje glutenskih izvora u dohranu može imati loše posljedice na zdravlje djeteta te utjecati na povećani rizik od razvoja glutenske enteropatije, odnosno celijakije.

U SAD-u je provedeno prospektivno opservacijsko istraživanje poznato kao „DAISY“, u kojemu je zaključeno da uvođenje glutenskih namirnica u prva tri mjeseca života, jednako kao i njihovo odgođeno uvođenje (nakon sedmog mjeseca života), značajno povećava rizik od pojavnosti celijakije u usporedbi s uvođenjem pšenice, ječma, raži i zobi u razdoblju između navršenog četvrtog i šestog mjeseca. Taj stav podržala je i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), koja na temelju pregledanih članaka i metaanaliza nastalih u velikom istraživačkom razdoblju (1966.–2004.) navodi da je kontinuirano dojenje tijekom i nakon uvođenja glutena ključni čimbenik smanjenja rizika od razvoja celijakije i dijabetesa tipa I u djece. Upravo je to i službeni stav ESPGHAN-ove komisije koja je dala smjernice za dohranu dojenčadi; u njima zaključuje da je postupno uvođenje malih količina glutena, uz dojenje, ne prije četvrtog, ali ni nakon sedmog mjeseca, najbolji način smanjenja rizika razvoja celijakije, dijabetesa tipa I te alergije na pšenicu, ječam, raž i zob.

Cjelovite žitarice izvor su prehrambenih vlakana

Kao i kod odraslih i u dječjoj dobi nakon navršene prve godine života preporučuje se raznolik odabir žitarica cjelovitog zrna. Na taj način djetetova prehrana obogaćuje se dodatnim nutrijentima: ugljikohidratima, biljnim bjelančevinama i mineralima sadržanim u opni zrna. Cjelovite žitarice općenito su poznate kao bogat izvor prehrambenih vlakana, za koje se dobro zna da su ključni faktor regulacije probave i dobar izvor vitamina B-skupine. Upravo je iz tog razloga USDA u svojim novim smjernicama o pravilnom načinu prehrane, MyPlate, cjelovitim žitaricama namijenila gotovo četvrtinu tanjura, odnosno uobičajenog obroka, što ih i dalje čini osnovom uravnotežene i raznolike prehrane.

Uz žitarice kao što su kukuruz, riža, pšenica, ječam, raž, zob i proso, koje se uobičajeno koriste u prehrani našeg podneblja, sve popularnije postaju one nešto manje poznatog imena i porijekla. Heljda, amarant i kvinoja zapravo spadaju u grupu pseudožitarica, odnosno nepravih žitarica, a s nutricionističkog stajališta zanimljive su zbog svog aminokiselinskog sastava i bogatog sadržaja mikronutrijenata.

Porijeklom iz Azije, heljda se uglavnom konzumira u sjevernim zemljama Europe. Te trokutaste sjemenke odličan su izvor čak osam esencijalnih aminokiselina, vlakana te minerala mangana i magnezija, a mljevene, skuhane, u kombinaciji s kukuruznom krupicom čine izvrsnu, hranjivu i energetski bogatu žitnu kašicu. Ipak, treba biti oprezan. Naime, zabilježeni su slučajevi alergijskih reakcija nastalih konzumacijom heljde, stoga se savjetuje, osobito u djece koja imaju alergiju, tu pseudožitaricu opreznije uvoditi u prehranu.

Amarant, sveta biljka antičkih Grka, u prehrani djeteta bit će lako probavljiv izvor bjelančevina. Zanimljivo je da kao biljka ima izrazito bogat sadržaj kalcija i željeza, zbog čega se, u cilju dobivanja iznimno hranjivog obroka, uspješno kombinira sa žitaricama poput riže i zelenim lisnatim povrćem kao što su blitva i špinat.

Sadržaj vlakana tipičan je za sve, one „prave“, ali i one „neprave“ žitarice, no kada se govori o kvinoji, naglasak je na onima topivim u vodi, inače svojstvenim voću i povrću. Upravo iz tog razloga kvinoja se, što se tiče regulacije stolice, savjetuje koristiti u pripremi dječje kašice „koja otvara“. Taj obrok olakšat će djeci pražnjenje crijeva i pritom osigurati tijelu iznimno dobar izvor bjelančevina, vitamina E i B2.

Iako su žitarice temelj pravilne prehrane, bez obzira na to je li riječ o žitaricama ili pseudožitaricama, njihova hranjivost samostalno nije dostatna za pravilan rast i razvoj djeteta, zato ih je, da bi se postigla uravnoteženost i raznolikost, nužno kombinirati s ostalim skupinama namirnica. Nutritivno bogati i energetski dostatno šareni jelovnici mogu uz voće, povrće i osnovne izvore bjelančevina, umjesto često dosadnog i uobičajenog priloga, sadržavati obilje različitih vrsta žitarica i njihovih proizvoda.

Alergija ili laktozna netolerancija?

Nepodnošenje kravljeg mlijeka relativno je čest problem kod djece. Međutim, nije isto ima li vaše dijete alergiju ili netoleranciju.

Pročitaj članak
Tajana Würth
Tajana Würth,
stručna suradnica za Novalac

Pravila hranjenja bebe na bočicu

Hranjenje bebe na početku može izgledati vrlo jednostavno, ali se roditeljima kod te teme nameće puno pitanja: "Kakvu bočicu odabrati?", "Kako odabrati dudu?", "Kako će beba podrignuti?" ...

Pročitaj članak
Tajana Würth
Tajana Würth,
stručna suradnica za Novalac
Članci o prehrani dojenčadi