Ana Zrimšek
Prehrana za dvoje

Savjeti za prehranu trudnice i zalihu namirnica

Trudnoća je razdoblje koje donosi velike promjene na svim područjima, a jedna je od tih promjena sigurno povećana potrošnja energije i barem neke promjene u prehrambenim navikama. (1)

U prvom tromjesečju potrebe za energijom gotovo su jednake kao prije začeća i nema potrebe za povećanim unosom energije. U drugom tromjesečju potrebe se povećavaju za dodatnih 200–300 kcal dnevno, (2 i 3) što odgovara obrocima poput jabuke i male šake orašastih plodova ili grčkog jogurta s bobičastim voćem i sjemenkama. U posljednjem, trećem tromjesečju potrebe su 400–500 kcal dnevno veće nego prije trudnoće, što odgovara obilnijoj užini poput kriške kruha s pola avokada i jajetom, zdjeli zobenih pahuljica s bananom i žlicom maslaca od kikirikija ili integralnim krekerima sa sardinama i svježim rajčicama. Za žene trudne s blizancima dnevne energetske potrebe povećavaju se za dodatnih 200 kcal u prvom tromjesečju, za 600–700 kcal dnevno u drugom, a u trećem tromjesečju između 800 i 1000 kcal u usporedbi s razdobljem prije trudnoće. (4)

Unos makronutrijenata

Osim energetskih potreba prirodno se povećavaju potrebe za makronutrijentima, odnosno ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama. Upravo se potreba za bjelančevinama značajno povećava kako trudnoća napreduje. Bjelančevine su uključene u sve procese u tijelu, pa tako i u stvaranje novih stanica, DNK, mišića i vezivnog tkiva.

U ranoj trudnoći, odnosno do 20. tjedna, potreba za bjelančevinama iznosi otprilike 79 g, a u kasnoj trudnoći 108 g. (5)

Iako je to puno, tim se potrebama može udovoljiti prehranom. Najjednostavniji savjet, koji je u praksi vrlo koristan, jest uključiti bjelančevine u svaki obrok. To mogu biti životinjski izvori poput mesa, jaja, ribe i mliječnih proizvoda ili biljni izvori poput graha, leće, slanutka itd. Osim bjelančevina važan je i unos masti i ugljikohidrata. Kada je riječ o mastima, trebala bi prevladavati hrana bogata nezasićenim masnim kiselinama kao što su orašasti plodovi, sjemenke, avokado, maslinovo i ulje uljane repice, maslac od orašastih plodova i masne morske ribe. Što se tiče ugljikohidrata, preporučuje se češće odabrati punovrijedne izvore poput integralne tjestenine, kaše od prosa, kaše od heljde, zobenih pahuljica, slatkog i običnog krumpira… Naravno, to ne znači da trudnica ne može u svoju prehranu uključiti proizvode od bijelog brašna i proizvode s malo dodanog šećera.

Najvažniji mikronutrijenti za trudnicu

Osim makronutrijenata tokom trudnoće također se značajno povećava potreba za mikronutrijentima, dakle vitaminima i mineralima. Sigurno znaš da se izrazito povećava potreba za folatima, odnosno folnom kiselinom. Folati i folna kiselina često se smatraju jednim te istim, ali iako su to prilično slične tvari, nisu sasvim iste. Folati su prirodno prisutni vitamini koji se nalaze u određenim namirnicama, a folna kiselina je sintetički oblik proizveden u laboratoriju. Za trudnice su važna oba oblika. Toplo se preporučuje da trudnice jedu puno tamnozelenog lisnatog povrća, zatim slanutka, leće, crvene paprike, cikle, jaja, graška, bijeloga graha… Drugim riječima, namirnica bogatih folatima. Međutim, budući da su potrebe toliko povećane i ne mogu se zadovoljiti samo prehranom, ključno je da trudnice također unose folnu kiselinu putem dodataka prehrani. Nedostatak predstavlja rizik da se neuralna cijev kod djeteta ne zatvori pravilno. Budući da se neuralna cijev zatvara do 28. dana nakon začeća, vrlo je važno da žena počne uzimati dodatke s folnom kiselinom već u vrijeme planiranja trudnoće, nastavi tijekom cijele trudnoće, a zatim i u vrijeme dojenja. Još jedna važna stvar koju treba imati na umu pri odabiru dodataka s folnom kiselinom jest odabrati one koji sadrže aktivni oblik folne kiseline. Naime, sve osobe ne mogu jednako učinkovito pretvoriti folnu kiselinu u aktivni oblik, koji je zapravo važan. Izborom aktivnog oblika, koji se nalazi u Novalac prenatalnim kapsulama, problem je riješen. (6)

Osim folne kiseline za trudnice je također vrlo važan nutrijent željezo. U prvom tromjesečju potrebe ostaju iste zbog gubitka menstruacije; međutim, kako trudnoća napreduje, potrebe se povećavaju zbog povećanog volumena krvi koji je posljedica povećanja volumena krvne plazme.

Anemija uzrokovana nedostatkom željeza također je najčešći oblik anemije u trudnoći budući da 40 % svih trudnica diljem svijeta ima anemiju (djelomično i zbog nedostatka vitamina B12, folne kiseline ili drugih uzroka), od čega je približno polovica uzrokovana nedostatkom željeza. (9)

Budući da su posljedice nedostatka željeza najteže tijekom prvog tromjesečja, vrlo je važno da trudnica osigura pravilan unos od trenutka kada počne planirati trudnoću i tijekom prvih nekoliko mjeseci trudnoće. Najbolji su izvori željeza razne vrste mesa i jaja jer sadrže hem oblik željeza. Ne-hem oblik željeza apsorbira se manje učinkovito i nalazi se u biljnim izvorima poput soje, leće, suhih marelica, špinata, slanutka i pistacija. Kako bi se poboljšala apsorpcija željeza, preporučuje se konzumirati hranu bogatu željezom uz vitamin C, naprimjer u kombinaciji s limunadom, sokom od naranče, umakom od rajčice ili crvenom paprikom – ako to trudnici ne uzrokuje želučane tegobe. Apsorpcija se također poboljšava beta-karotenom, koji se nalaze u narančasto-žutom povrću poput batata, bundeve, mrkve… Trudnica može osigurati odgovarajući unos željeza redovitom konzumacijom navedenih namirnica. Apsorpcija željeza smanjena je kada se uzima u kombinaciji s kalcijem, fitatima i polifenolima; zato se ne preporučuje konzumirati hranu bogatu željezom uz mliječne proizvode, kavu i pravi čaj.

Hranjiva tvar koja je vrlo važna već u fazi planiranja trudnoće jest jod. On naime regulira metaboličke procese kojima upravlja štitna žlijezda. Kod nas je problem niskog unosa joda odlično riješen dodavanjem joda kuhinjskoj soli; unatoč tome, trudnice bi trebale obratiti veću pozornost na unos joda jer su kod njih potrebe povećane. (10) Morski plodovi su vrlo dobar izvor joda, naročito masna morska riba, koja je bogata još jednim vrlo važnim nutrijentom. To su DHA masne kiseline. Spadaju u podskupinu omega-3 masnih kiselina, koje su važne za razvoj djetetova mozga i vida, a također i za zdravlje trudnice. Kod dovoljnog unosa DHA masnih kiselina postoji niži rizik od razvoja postporođajne depresije. Osim toga DHA masne kiseline utječu i na neurološki razvoj, razvoj fine motorike, razvoj socijalnih vještina i smanjuju rizik od razvoja alergija kod djece. Kako bi se osigurao dovoljan unos, masna riba poput lososa, srdela, skuši i haringi trebala bi biti uključena u prehranu najmanje 2–3 puta tjedno. Budući da to u praksi nije izvedivo za većinu ljudi, preporučuje se osigurati odgovarajući unos joda i DHA masnih kiselina uzimanjem Novalac prenatalnih kapsula, koje sadrže oba važna nutrijenta.

Posljednji je nutrijent koji se mora spomenuti vitamin D. Zbog svoje uloge u tijelu vitamin D često se naziva hormonom. Većina se sintetizira u našoj koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti, ali budući da sunčeve zrake na našoj zemljopisnoj širini nisu dovoljno jake da potaknu sintezu između rujna i svibnja i budući da se trudnicama zbog osjetljivije kože naročito tijekom ljeta savjetuje upotreba odgovarajuće kreme za sunčanje, vitamin D mora se uzimati u dovoljnoj količini; prikladno je to učiniti u obliku dodatka prehrani. Dodavanje vitamina D doprinosi:

  • procesu dijeljenja stanica,
  • normalnoj funkciji imunološkog sustava,
  • očuvanju zdravih kostiju, zuba i mišića.

Teško je napamet procijeniti preporučenu dnevnu dozu, stoga se ženama savjetuje da razinu vitamina D provjere već prije začeća. (11)

Tjedni plan obroka za trudnicu

Osim gore navedenih nutrijenata važno je osigurati unos i svih ostalih, pa te na samom kraju ovog članka čeka primjer sedmodnevnog jelovnika koji će ti dati ideje kako kombinirati obroke i u njih uključiti raznoliku hranu bogatu nutrijentima.

1. dan
Doručak
tost od integralnog kruha sa sirom i pilećim prsima, svježe rajčice
Užina
zdjela svježeg voća
Ručak
pečeni filet lososa, špinat s lećom i pečeni batat
Užina
svježi sir s orasima i medom
Večera
kremasta juha od povrća sa sjemenkama i naribanim tvrdo kuhanim jajetom
2. dan
Doručak
zobena kaša sa skyr jogurtom; jabuka i žlica maslaca od kikirikija
Užina
cherry rajčice i mozzarella
Ručak
mljevena junetina s grahom, pola avokada, kvinoja
Užina
tamna čokolada, šalica kefira
Večera
varivo od crvene leće s miješanim povrćem i krumpirom
3. dan
Doručak
omlet od jaja sa špinatom i zrnatim svježim sirom, integralni kruh
Užina
šalica kefira s bobičastim voćem i chia sjemenkama
Ručak
integralni njoki, pileći filet u umaku od rajčice s povrćem
Užina
kriška kruha s maslacem od kikirikija i bananom
Večera
miješana salata sa srdelama, grahom i mozzarellom
4. dan
Doručak
kaša od prosa sa suhim voćem, orašastim plodovima i žlicom svježeg sira
Užina
integralni krekeri s pola avokada
Ručak
heljdina kaša s tofuom, brokulom i graškom
Užina
skyr jogurt sa sjemenkama i svježim voćem
Večera
tortilja s pola avokada, kiselim kupusom, pečenom puretinom, svježom mrkvom i slanutkom
5. dan
Doručak
sataraš, kriška heljdinog kruha, kiseli kupus
Užina
grčki jogurt, jabuka
Ručak
filet brancina, palenta, pečeno povrće
Užina
mrkve s humusom
Večera
juha od graha s integralnom tjesteninom
6. dan
Doručak
palačinke od banane (banana, jaje), skyr jogurt, šumsko voće
Užina
kriška kruha, pečeni dimljeni losos, sir, ukiseljena paprika
Ručak
nabujak od jaja i povrća s kašom od pira
Užina
jagode sa slatkim vrhnjem
Večera
salata od mahuna, povrtna juha
7. dan
Doručak
zobene pahuljice s kefirom, pistacije, svježe voće
Užina
tvrdo kuhano jaje, integralni krekeri
Ručak
goveđa juha, govedina iz juhe, pečeni krumpir, pečeno povrće
Užina
skyr jogurt sa sjemenkama
Večera
goveđa juha, zdjela salate

Izvori:

(1) Pradeep, B. in Swati, C. (2018). Physiological and anatomical changes of pregnancy. Indian Journal of Anaesthesia. 62(9), 651-657. https://doi.org/10.4103/ija.IJA_458_18

(2) Butte, N.F., Wong, W.W., Treuth, S.M., Ellis, J.K., Smith, E. (2004). Energy requirements during pregnancy based on total energy expenditure and energy deposition. The American Journal of Clinical Nutrition. 79(6). 1078-1087. https://doi.org/10.1093/ajcn/79.6.1078

(3) Most, J., Dervis, S., Haman, F., Adamo, K.B., Redman, L.M. (2019). Energy Intake Requirements in Pregnancy. Nutrients. 11(8). 1812. https://doi.org/10.3390/nu11081812

(4) Whitaker, K.M., Baruth, M., Schlaff, R., Talbot, H., Connolly, C.P., Liu, J., Wilcox, S. (2019). Provider advice on physical activity and nutrition in twin pregnancies: a cross-sectional electronic survey. BMC Pregnancy and Childbirth. 19(418). https://www.mdpi.com/2072-6643/11/8/1812

(5) Elango, R. in O Ball, R. (2016). Protein and Amino Acid Requirements during Pregnancy. Advances in Nutrition. 7(4). 839-844. https://doi.org/10.3945/an.115.011817

(6) Golja Vidmar, M., Šmid, A., Karas Kuželički, N., Trontelj, J., Geršak, K., Mlinarič Raščan, I. (2020). Folate Insufficiency Due to MTHFR Deficiency Is Bypassed by 5-Methyltetrahydrofolate. J. Clin. Med. 9(9). 2836; https://doi.org/10.3390/jcm9092836

(7) Georgieff, M.K. (2020). Iron deficiency in pregnancy. Expert reviews. 223(4). 516-524. https://doi.org/10.1016/j.ajog.2020.03.006

(8) Bothwell, T. (2020).Iron requirements in pregnancy and strategies to meet them. 27(1). 257-264. https://doi.org/10.1093/ajcn/72.1.257S

(9) World Health Organization. United Nations Children’s fund, United Nations University. Iron deficiency anaemia: assessment prevention and control: a guide for programme managers. In: Geneva: WHO; 2001.

(10) Tolza, J.K., Motahari, H., Maraka, S., (2020). Consequences of Severe Iodine Deficiency in Pregnancy: Evidence in Humans. Front. Endocrinol. https://doi.org/10.3389/fendo.2020.00409

(11) Dovnik, A., Mujezinovič, F., Treiber, M., Balon, B.P., Gorenjak, M., Maver, U., Takič, I. Determinants of maternal vitamin D concentrations in Slovenia. Wiener klinische Wochenschrift, 1-8. http://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00508-016-1142-2