Dora Zrinski Petrović, univ. bacc. psych.
Centar za reproduktivno mentalno zdravlje, Zagreb

Postporođajna depresija

Trudnoća i majčinstvo razdoblja su bioloških, socijalnih i psiholoških promjena koje mogu biti vrlo intenzivne. Ponekad se najveća pozornost posvećuje tjelesnim promjenama i razvoju djeteta, ali to ne znači da su psihosocijalne promjene kod žene manje važne ili da im ne bismo trebali posvećivati jednaku pozornost kao i njezinu fizičkom zdravlju. Psihičke poteškoće nisu iznimka u osjetljivim razdobljima trudnoće i majčinstva.

Postporođajna depresija je velika depresivna epizoda koja se javlja za vrijeme trudnoće i unutar četiri tjedna nakon porođaja. (American Psychiatric Association (APA), 2013) U znanstvenim istraživanjima i kliničkoj praksi smatra se da se postporođajna depresija može pojaviti i do godinu dana nakon porođaja. (Fonseca i sur., 2020) Glavni simptomi po kojima je prepoznajemo jesu sniženo i depresivno raspoloženje te gubitak užitka u aktivnostima kojima se žena prije veselila, a drugi simptomi su smanjen apetit, poteškoće s uspavljivanjem i spavanjem, osjećaji krivnje i bezvrijednosti, poteškoće s koncentracijom, smanjena energija te suicidalne misli i djela. (APA, 2013) Za postavljanje dijagnoze simptomi moraju trajati najmanje dva tjedna te znatno smanjiti kvalitetu života i funkcioniranje žene u važnim područjima njezina života. (APA, 2013)

Postporođajna depresija prisutna je u 12–18 % žena, (Hahn-Holbrook i sur., 2018; Woody i sur., 2017) ali od nje mogu patiti i očevi. Između prvog tromjesečja i jedne godine nakon porođaja učestalost postporođajne depresije kod muškaraca iznosi 10 %. (Paulson i Bazemore, 2010)

Neki čimbenici rizika koji pridonose razvoju postporođajne depresije kod žena jesu osjetljivost na hormonske promjene, stres i izbjegavanje kao način suočavanja sa stresom, neželjena trudnoća, nisko samopoštovanje, niska socijalna podrška, nezadovoljstvo partnerskim odnosom, prethodno ili trenutačno zlostavljanje, anksioznost tijekom trudnoće, anamneza depresije u ranom životu i osjećaj nesposobnosti u roditeljskoj ulozi. (Nakić, 2011; Žutić i sur., 2018) Osim toga, postporođajna depresija povećava rizik od samoubojstva kod žena i ujedno je najčešći uzrok smrtnosti majki u peripartalnom razdoblju. (Cox i sur., 2016)

Sandra Nakić (2011) ističe da je jedan od važnih zaštitnih čimbenika kvaliteta partnerskog odnosa, neovisno o tome je li par u braku ili u nekoj drugoj vezi i koliko si partneri međusobno pružaju podršku. Samopoštovanje, socijalna podrška i zdrave strategije suočavanja sa stresom neki su od drugih zaštitnih čimbenika postporođajne depresije. (Leigh i Milgrom, 2008; Žutić i sur., 2018)

Postporođajna depresija sama je po sebi vrlo teška za ženu koja se s njom suočava. Ako je neliječena, može imati negativne posljedice ne samo za mentalno i fizičko zdravlje žene već i za njezinu obitelj i djecu. (Slomian i sur., 2019) Točnije, kronična depresija kod majke povezana je s negativnim posljedicama na kognitivni i socijalno-emocionalni razvoj djeteta te sa slabijom interakcijom između majke i djeteta. (Slomian i sur., 2019) Posljedice su vidljive i u partnerskim odnosima, gdje depresija negativno utječe na odnos s partnerom te na odnos između oca i djeteta. (Goodman, 2008)

Ukupni troškovi postporođajne depresije u Ujedinjenom Kraljevstvu procijenjeni su na približno 74.000 GBP po majci i djetetu. (Bauer i sur., 2014) Taj se iznos ne odnosi samo na liječenje nego uključuje i smanjenu radnu sposobnost i brojne druge troškove, od kojih čak dvije trećine ukupnog iznosa otpadaju na posljedice koje postporođajna depresija ostavlja na djetetu, a tek jedna trećina na majku. (Bauer i sur., 2014; Luca i sur., 2020) Zato je vrlo važno pravodobno potražiti pomoć, ali i to da se stručnjaci koji dolaze u kontakt s majkama i trudnicama (liječnici, patronažne sestre, pedijatri…) brinu o mentalnom zdravlju majki i imaju kvalitetne smjernice kako pristupiti tom vrlo ozbiljnom problemu.

Jednako je važno znati da postporođajna depresija ne traje vječno i da je pomoć itekako dostupna. Za pomoć se ljudi mogu obratiti psihologu, psihijatru ili liječniku opće prakse, koji ih zatim upućuje specijalistu. Klinička istraživanja pokazala su da je kognitivno-bihevioralna terapija vrlo učinkovita u liječenju postporođajne depresije, (Branquinho i sur., 2021) a u njezinim težim oblicima primjenjuje se i farmakološka terapija (Kittel-Schneider i sur., 2022).

Vrlo je važno naglasiti da žena nije kriva niti odgovorna za posljedice postporođajne depresije, baš kao što nitko nije kriv ili odgovoran za posljedice prijeloma noge na skijanju i sl. Kao što smo već spomenuli, osjećaj krivnje jedan je od simptoma postporođajne depresije i nažalost može biti jedan od razloga zbog kojih žena ne potraži pomoć jer se već osjeća krivom i srami se svojega stanja. Slično tome, žene ne traže pomoć zbog straha od osuđivanja, stigmatizacije mentalnih poteškoća i zbog misli da su „loše majke”. (Fonseca i sur., 2020) Također ne dijele svoje osjećaje i misli s drugima i pate same. Zato je važno da je njezini bližnji potiču i budu joj podrška.

Možete biti dobra mama, čak i ako imate mentalne poteškoće. Važno je da budete blagi prema sebi i da se brinete o sebi onako kako biste se brinuli o nekome tko vam je blizak. Postoje brojne tehnike koje se mogu naučiti, a sve su usmjerene na lakše suočavanje s mislima i osjećajima koji vas muče. Razdoblje depresije nakon porođaja nije vječno i proći će, bez obzira na to koliko je trenutačno teško, ali je važno da potražite pomoć i posavjetujete se sa stručnjakom jer ste vi i vaše mentalno zdravlje vrlo važni i dragocjeni.

Uredila: izv. prof. dr. sc. Sandra Nakić Radoš, univ. spec. clin. psych.
Centar za reproduktivno mentalno zdravlje, Zagreb

Literatura:

American Psychiatric Association. (2013). Diagnostic and statistical manual of mental disorders (5th ed.). https://doi.org/10.1176/appi.books.9780890425596

Bauer, A., Parsonage, M., Knapp, M., Iemmi, V., Adelaja, B. i Hogg, S. (2014). The costs of perinatal mental health problems. London: Centre for Mental Health and London School of Economics, 44. http://eprints.lse.ac.uk/id/eprint/59885

Branquinho, M., de la Fe Rodriguez-Munoz, M., Maia, B. R., Marques, M., Matos, M., Osma, J.,… i Vousoura, E. (2021). Effectiveness of psychological interventions in the treatment of perinatal depression: A systematic review of systematic reviews and meta-analyses. Journal of Affective Disorders, 291, 294-306. https://doi.org/10.1016/j.jad.2021.05.010

Cox, E. Q., Sowa, N. A., Meltzer-Brody, S. E. i Gaynes, B. N. (2016). The Perinatal Depression Treatment Cascade: Baby Steps Toward Improving Outcomes. The Journal of clinical psychiatry, 77(9), 1189-1200. https://doi.org/10.4088/JCP.15r10174

Fonseca, A., Ganho-Ávila, A., Lambregtse-van den Berg, M., Lupattelli, A., de la Fé Rodriguez-Muñoz, M., Ferreira, P., Nakić Radoš, S. i Bina, R. (2020). Emerging issues and questions on peripartum depression prevention, diagnosis and treatment: a consensus report from the cost action riseup-PPD. Journal of Affective Disorders, 274, 167-173. https://doi.org/10.1016/j.jad.2020.05.112

Goodman, J. H. (2008). Influences of maternal postpartum depression on fathers and on father–infant interaction. Infant Mental Health Journal, 29(6), 624-643. https://doi.org/10.1002/imhj.20199

Hahn-Holbrook, J., Cornwell-Hinrichs, T. i Anaya, I. (2018). Economic and health predictors of national postpartum depression prevalence: a systematic review, meta-analysis, and meta-regression of 291 studies from 56 countries. Frontiers in Psychiatry, 8, 248. https://doi.org/10.3389/fpsyt.2017.00248

Hutchens, B. F. i Kearney, J. (2020). Risk factors for postpartum depression: an umbrella review. Journal of midwifery & women’s health, 65(1), 96-108. https://doi.org/10.1111/jmwh.13067

Leigh, B. i Milgrom, J. (2008). Risk factors for antenatal depression, postnatal depression and parenting stress. BMC psychiatry, 8(1), 1-11. https://doi.org/10.1186/1471-244X-8-24

Luca, D. L., Margiotta, C., Staatz, C., Garlow, E., Christensen, A. i Zivin, K. (2020). Financial Toll of Untreated Perinatal Mood and Anxiety Disorders Among 2017 Births in the United States. American journal of public health, 110(6), 888–896. https://doi.org/10.2105/AJPH.2020.305619

Motrico, E., Moreno‐Peral, P., Uriko, K., Hancheva, C., Brekalo, M., Ajaz, E., … i Lambregtse‐van den Berg, M. P. (2022). Clinical practice guidelines with recommendations for peripartum depression: A European systematic review. Acta Psychiatrica Scandinavica, 146(4), 325-339. https://doi.org/10.1111/acps.13478

Nakić, S. (2011). Prediktori razvoja poslijeporođajne depresije. Neobjavljena doktorska disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.

Nakić Radoš, S. (27. 4. 2023). Svjetski dan mentalnog zdravlja majki – 3. svibnja 2023.

Paulson, J. F. i Bazemore, S. D. (2010). Prenatal and postpartum depression in fathers and its association with maternal depression: A meta-analysis. Journal of the American Medical Association, 303(19), 1961-1969. https://doi.org/10.1001/jama.2010.605

Slomian, J., Honvo, G., Emonts, P., Reginster, J. Y. i Bruyère, O. (2019). Consequences of maternal postpartum depression: A systematic review of maternal and infant outcomes. Women’s Health, 15. https://doi.org/10.1177/1745506519844044

Woody, C. A., Ferrari, A. J., Siskind, D. J., Whiteford, H. A. i Harris, M. G. (2017). A systematic review and meta-regression of the prevalence and incidence of perinatal depression. Journal of Affective Disorders, 219, 86-92. https://doi.org/10.1016/j.jad.2017.05.003

Žutić, M., Nakić Radoš, S. i Kuna, K. (2018). Predictors of depressive symptoms during pregnancy. U S. Nakić Radoš (Ur.), Protection and promotion of the well-being of children, youth, and families: Selected Proceedings of the 1st International Scientific Conference of the Department of Psychology at the Catholic University of Croatia (pp. 155-172). Zagreb, Croatia: Catholic University of Croatia.