Folna kiselina

Zašto je važna tijekom dojenja?

Za mame koje doje preporučuje se da nastave dodavati folnu kiselinu u prehranu. Nedostatak unosa folne kiseline može izazvati slabokrvnost. Tijelo samo ne može proizvoditi folat, stoga je važno pobrinuti se za redovit unos s prehranom.

Što je folat, odnosna folna kiselina?

Folat je vitamin grupe B, točnije vitamin B₉. Folna kiselina je sintetički dobiven oblik vitamina B₉ koji se često upotrebljava za nadoknađivanje folata kao dodatak prehrani onda kad je unos folata osobito važan i povećan.

Namirnice koje sadrže folnu kiselinu

Dobri su izvori folata zeleno povrće, pogotovo lisnato povrće poput špinata i salate, zatim rajčice, mahunarke, orašasti plodovi, naranče, klice, pšenične klice, integralni proizvodi, krumpir i jaja.

Na što treba obratiti pozornost?

Dnevna potreba dojilja za folatom povećana je i iznosi 600 µg. Budući da je povećane potrebe težko zadovoljiti redovitom prehranom, stručnjaci preporučuju dodatan unos folata u obliku dodataka prehrani. Međutim, svi dodaci prehrani s folnom kiselinom nisu jednaki. Neki napredniji dodaci prehrani sadrže folnu kiselinu u aktivnom obliku. To znači da unesena folna kiselina ne treba u tijelu proći kroz procese koji je čine »upotrebljivom«, nego je u tom obliku progutamo. Tako tijelo u potpunosti iskorištava folnu kiselinu. Važno je odabrati proizvod s aktivnom folnom kiselinom, a također je važno imati povjerenja u kvalitetu proizvoda. Za stručni savjet uvijek se možete obratiti svom ginekologu ili farmaceutu u ljekarni.

Ako progutate previše folne kiseline, višak će se izlučiti s mokraćom. Ukupna neškodljiva dnevna doza iznosi 1000 µg.

Željezo

Zašto je važno u prvoj godini dojenčeta?

Kod dojenčadi i male djece unos željeza posebno je važan za zdrav fizički i psihički razvoj. Potreban dnevni unos željeza u prve dvije godine života veći je nego kod starije djece jer se više željeza potroši za rast djeteta. Nedostatak željeza između 6. mjeseca i 2. godine života često uzrokuje lošiju imunološku otpornost i time veću podložnost infekcijama.

Što je željezo?

Željezo je mineral koji u tijelu preuzima važne funkcije kao što su prijenos kisika i tvorba krvi. 

Namirnice koje sadrže željezo

Crveno meso (goveđe meso, janjetina), iznutrice, mahunarke (leća, grah, grašak), orašasto voće i sjemenke, proizvodi od integralnih žitarica, koromač, kupus. 

Na što treba obratiti pozornost?

Kod željeza je važno da dnevni unos kod dojilje bude što bliži 16 mg. Prevelik unos željeza s hranom praktično nije moguć. Pozornost je potrebna prije svega kod upotrebe lijekova s većim dozama željeza.

Omega-3 masna kiselina DHA

Zašto je DHA važna u prvoj godini dojenčeta?

Unos dokozaheksaenske kiseline (DHA) preko majke pomaže u normalnom razvoju mozga i vida kod djeteta. Tijekom dojenja pravilan unos esencijalnih masnih kiselina važan je za sprječavanje razvoja bolesti srca i krvožilnog sustava. Nedostatak DHA može biti uzrok pojave alergija, atopijskoga dermatitisa i astme kod djeteta.

Što je omega-3 masna kiselina DHA?

Masne kiseline izgrađuju stanične membrane i brojne hormone. Važne su i kao izvor energije. Omega-3 masne kiseline esencijalne su, što znači da ih tijelo ne može proizvesti i za njihov dovoljan unos moramo se pobrinuti pravilnom prehranom.

Namirnice koje sadrže omega-3 masne kiseline

Omega-3-masne kiseline i omega-6-masne kiseline nalaze se u majčinom mlijeku, biljnim uljima (npr. ulju uljane repice, orahovom ulju, lanenom ulju), orašastom voću i sjemenkama. DHA se nalazi u ribljim uljima, odnosno morskim ribama bogatima mastima.

Na što treba obratiti pozornost?

Preporučuje se da dojilje koje ne jedu (redovito) morske ribe bogate mastima dodatno uzimaju dodatke prehrani s DHA. 

Vitamin D

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

U ranom djetinjstvu vitamin D ima vrlo važnu ulogu u izgradnji kostiju, mišića i zuba. Nedostatak vitamina D kod djece može prouzročiti rahitis. Rahitis je stručni izraz za slabašne kosti u djetinjstvu. Ta se bolest očituje kao iskrivljenost nožnih kostiju, slabost mišića, zakašnjelo nicanje zuba, zubni karijes, oštećenje zubne cakline, labavi trbušni mišići (»žablji trbuh«), otekli zglobovi, kašnjenje u općem motoričkom razvoju, povećana sklonost infekcijama i zatvor.

Što je vitamin D?

Vitamin koji je topljiv u mastima, što znači da se u tijelu skladišti u zalihama. Većinu vitamina D u tijelo dobivamo putem sunčevih zraka UV-B. Prehranom dobivamo samo oko 10 % vitamina D.

Namirnice koje sadrže vitamin D

Morske ribe bogate mastima kao što su bakalar, jegulja, skuša ili tuna, zatim mlijeko, maslac, žumanjak, kvasac, avokado i goveđa jetra. 

Na što treba obratiti pozornost?

Kod dojenčadi se preporučuje dodatan unos vitamina D u obliku kapi ili tableta, neovisno o proizvodnji vitamina D na temelju UV-svjetlosti u koži i unosa vitamina D putem majčinoga mlijeka, odnosno dojenačke mliječne hrane. Kod dojene ili nedojene dojenčadi dnevno treba davati 400 IJ (međunarodnih jedinica) vitamina D od kraja prvoga tjedna do kraja prve godine života. Prevelika doza vitamina D moguća je samo na osnovi dugotrajnog unosa pripravaka s vitaminom D. 

Bjelančevine

Zašto su važne u prvoj godini dojenčeta?

Bjelančevine ili proteini imaju važnu ulogu u metaboličkim procesima i značajne su za rast i razvoj djeteta. Potreba za bjelančevinama u prvim je mjesecima života najveća, a smanjuje se prema drugoj godini života. Majčino mlijeko najbolja je prehrana za dojenče jer sadržaj i sastav bjelančevina neprestano prilagođava potrebama dojenčeta u različitim uzrastima. Majčino mlijeko osim toga sadrži i bjelančevine koje potpomažu imunološki sustav te štite dijete od infekcija. Sadržaj bjelančevina u mliječnim formulama optimalno je prilagođen u skladu s europskim smjernicama za prehranu dojenčadi.

Što su bjelančevine?

Bjelančevine su osnovni gradivni elementi različitih tkiva, npr. mišića i organa. Osim toga tijelu su potrebne za tvorbu hormona ili drugih tjelesnih prenositelja poruka te sudjeluju u imunološkom odgovoru. Najmanje molekule koje izgrađuju bjelančevine jesu aminokiseline. Neke su aminokiseline esencijalne, što znači da ih tijelo samo ne može proizvesti i moramo ih unositi hranom.

Namirnice koje sadrže bjelančevine

Životinjski proizvodi (npr. obrano mlijeko i mliječni proizvodi, nemasno meso, ribe, jaja), a također i biljne namirnice bogate su proteinima (npr. mahunarke, žitarice, sjemenke, orašasto voće i klice).

Na što treba obratiti pozornost?

Gotovo sve bjelančevine mogu izazvati alergiju. Najčešće su alergije na kravlje mlijeko, bjelanjak iz kokošjih jaja ili na soju. Ako ne možete dojiti i vaše dijete ima alergiju na kravlje mlijeko, potrebna mu je posebna mliječna formula s ekstenzivno hidroliziranim bjelančevinama ili aminokiselinska formula. Kod obje formule bjelančevine su rascijepljene na manje molekule i tako ne uzrokuju alergijsku reakciju. Veći rizik pojave alergije kod djece postoji ako netko u obitelji (majka, otac, brat ili sestra) ima alergiju na namirnice ili alergiju na inhalacijski antigen, gdje spadaju npr. alergija na životinjsku dlaku, trave, žitarice, kućnu prašinu itd.

Vitamini grupe B

Zašto su važni u prvoj godini dojenčeta?

Svaki vitamin u ljudskom tijelu ima specifične zadaće. Većinu tih vitamina, uz izuzetak vitamina B₁₂, ne možemo uskladištiti u tijelu, stoga ih moramo redovito unositi s hranom. 

• Vitamin B₁ (tiamin) nužan je za rad živčanog sustava.
• Vitamini B₂ (riboflavin), B₆ (piridoksin) i B₉ (folna kiselina) imaju različite važne uloge u metabolizmu hranjivih tvari u tijelu.
• Vitamini B₃ (niacin), B₅ (pantotenska kiselina) i B₇ (biotin) važni su za pravilno funkcioniranje probave i za razgradnju hranjivih tvari iz hrane.
• Vitamini B₉ (folna kiselina) i B₁₂ (kobalamin) uključeni su u pravilno stvaranje crvenih krvnih stanica koje su nužne za opskrbu majčinog i djetetovog tijela kisikom.

Što su vitamini grupe B?

Vitamini grupe B topljivi su u vodi. Reguliraju metabolizam ugljikohidrata, masti i bjelančevina. U grupu vitamina B svrstavamo osam vitamina. Za razliku od vitamina koji su topljivi u mastima, ovi se vitamini ne mogu skladištiti, stoga je mogućnost nedostatka nešto veća.

Namirnice koje sadrže vitamine grupe B

Vitamini grupe B prisutni su u mnogim životinjskim i biljnim namirnicama (npr. u ribama, jetrenim proizvodima, mliječnim proizvodima, integralnim proizvodima, brokuli, špinatu ili kelju). Izuzetak je vitamin B12, koji je u biljnim namirnicama prisutan u izuzetno malim količinama, ali ga tijelo za razliku od drugih vodotopljivih vitamina može uskladištiti.

Na što treba obratiti pozornost?

Nedostatak vitamina grupe B jako je rijedak, ali često nastupa kod nekih oblika dijete. Kod veganske i vegetarijanske prehrane dojilja i djece treba paziti na odgovarajuće praćenje prehrane i uzimanja dodataka prehrani koji sadrže vitamin B₁₂ jer je prisutan samo u životinjskim proizvodima. 

Cink

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

Kod dojenčeta je cink izuzetno važan jer sudjeluje u rastu stanica i nastanku nasljednoga materijala (DNK). Kao sastavni dio više od 300 enzima sudjeluje u praktično svim metaboličkim procesima – regulira metabolizam šećera, masti i bjelančevina te kiselinsko-baznu ravnotežu. Nedostatak cinka može uzrokovati zaostatak u rastu. Drugi znaci nedostatka cinka mogu biti veća sklonost infekcijama, sporo zacjeljivanje rana, ispadanje kose, suha koža i lomljivi nokti. 

Što je cink?

Cink je element koji je prisutan u svakoj stanici u tijelu. Važan je i za dobro funkcioniranje imunološkog sustava te za zdrave kosti, kožu, kosu i nokte. Najviše cinka nalazi se u kostima (približno 70 %).

Namirnice koje sadrže cink

Pored crvenoga mesa i sira cink osobito sadrže biljne namirnice, npr. pšenične klice, zobene mekinje i zobene pahuljice, gljive, sjeme uljne kadulje, brazilski orasi, sezamovo i makovo sjeme, suncokretove sjemenke, kakao, grah i leća.

Na što treba obratiti pozornost?

Cink se pretežno nalazi u hrani životinjskoga podrijetla, stoga kod vegetarijanaca i vegana postoji povećan rizik nedostatka cinka. Kod prevelikog uzimanja dodataka prehrani s cinkom (više od 40 mg na dan) moguć je nedostatak željeza i bakra jer cink utječe na vrijednosti oba elementa u ljudskom tijelu. Znaci se očituju i kao bolovi u želucu i crijevima ili povišena tjelesna temperatura. 

Vitamin C

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

U ranom djetinjstvu vitamin C izuzetno je važan za jačanje imunološkoga sustava jer se on kod djeteta tek razvija. Vitamin C također doprinosi stvaranju kolagena, koji je važan sastavni dio u vezivnom tkivu, hrskavici i kostima, gdje osigurava strukturnu čvrstoću, što je važno u vrijeme ubrzanog rasta. Kao antioksidant smanjuje utjecaj štetnih radikala koji mogu prouzročiti neke bolesti, npr. rak. I bolesti kao što su artritis, alergije, ateroskleroza i česte infekcije mogu biti povezane s blagim do srednje jakim nedostatkom vitamina C.

Što je vitamin C?

Vitamin C, odnosno askorbinska kiselina topljiv je u vodi. Ima izuzetno mnogo funkcija u našem tijelu, stoga je jako važan u očuvanju našega zdravlja, osobito imunološkoga sustava.

Namirnice koje sadrže vitamin C

U hrani je vitamin C prvenstveno prisutan u voću i povrću, kao što su paprika, agrumi, kivi, šipak, brokula, kupus, koromač, peršin i zeleno lisnato povrće.

Na što treba obratiti pozornost?

Vitamin C osjetljiv je na skladištenje i preradu. Puno vitamina C uništava se kod zagrijavanja jela, osobito ako ih dugo kuhate. Preveliko uzimanje vitamina C s hranom ili dodacima prehrani praktično nije poznato. Tijelo naime izlučuje višak vitamina C s mokraćom.

Kalcij

Zašto je važan u prvoj godini dojenčeta?

Kalcij je važan mineral za tvorbu kostiju i zuba. Regulira pretvorbu živčanih impulsa u mišićnu aktivnost, a regulira i pravilan rad srca, bubrega i pluća. U vrijeme dojenja te u ranom djetinjstvu tijelu je potrebno više kalcija za rast i nicanje zuba. Nedostatak kalcija kod djece usporava rast i uzrokuje iskrivljenje kostiju. Prvi su znaci osjećaj peckanja, žmarci i smanjena osjetljivost na dodir, grčevi mišića ili kožne promjene poput suhe kože i ekcema. Kalcij također smanjuje pojavu upala i alergija.

Što je kalcij?

Kalcij je najčešći mineral u tijelu. U koštanom tkivu tijelo skladišti zalihe kalcija za slučaj nedostatka. Osim spomenutih uloga posebno je važan i pri zgrušavanju krvi.

Namirnice koje sadrže kalcij

Osobito velika količina kalcija prisutna je u mliječnim proizvodima, npr. tvrdim sirevima (ementaleru, parmezanu, gaudi itd.) i mekim sirevima (brieju, mozzarelli, camembertu). Konzumacija mekih sireva u trudnoći nije preporučljiva jer za nerođeno dijete postoji opasnost od infekcije bakterijom listerijom. Proizvodi koji ne sadrže puno masnoća imaju jednaku količinu kalcija kao proizvodi bogati masnoćama. Kalcij se nalazi i u nekim vrstama povrća: brokuli, kelju i koromaču. I mineralna voda (koja sadrži više od 150 mg/l kalcija) pogodna je za pokrivanje potrebe za kalcijem. 

Na što treba obratiti pozornost?

Preporučeni dnevni unos kalcija iznosi 1000 mg. Prevelik unos kalcija u tijelo u pravilu se izlučuje sa stolicom. Gornja dopuštena granica unosa kalcija koju ljudski organizam može podnijeti iznosi 2500 mg na dan. Granica vrijedi za odrasle žene, trudnice i dojilje. Zbog nedostatka podataka gornja granica za novorođenčad i djecu nije određena.