RTEmagicC_Neplodnost-kaj-lahko-naredimo-sami.jpg.jpg

Glavni čimbenici rizika od neplodnosti:

dob
prehrana
tjelesna aktivnost i tjelesna masa
stres
loše navike

1. Dob para

Iako suvremeni životni stil zahtijeva od nas mnogo prilagodbi i odricanja, naš biološki sat ostaje nepromijenjen. Stoga je najvažniji čimbenik rizika od neplodnosti dob partnera u kojoj se odluče za potomstvo.

Dob obaju partnera je važna, ali dob ima veću ulogu kod nježnijeg spola jer se žene rađaju s određenom količinom jajnih stanica čiji se broj tijekom života neprestano smanjuje. Utjecaj starenja na preostalu količinu jajnih stanica može se jasno vidjeti na grafikonu.

Grafikon broja preostalih jajnih stanica s obzirom na dob žene (po godinama). Sažeto prema 3. izvoru.

Znanstveno je dokazano da su žene najplodnije u svojim dvadesetim godinama. Međutim, zbog prilagodbe suvremenom načinu života (razvoj osobne karijere, traženje primjerenog partnera, rješavanje stambenog problema, putovanja itd.) mlađi parovi sve češće odgađaju planiranje obitelji sve do dobi od oko 30 godina ili više.

Plodnost nakon 30. godine

Žene u dobi nakon trideset godina još su uvijek dovoljno plodne, ali iz godine godinu manje je manevarskog prostora za neproblematično začeće i trudnoću jer plodnost počinje ravnomjerno opadati već nakon 31. godine. Studije preporučuju ženama planiranje obitelji barem u ranim tridesetim godinama jer plodnost žena počinje brzo padati oko 37. godine. Nakon te dobi opskrba jajnim stanicama i njihova genomska intaktnost više se ne uzimaju zdravo za gotovo.

Imaju li i muškarci biološki sat?

Muškarci također s godinama gube na plodnosti, ali taj pad nije tako nagao kao kod žena. Pokazatelji kvalitete sperme kao što su pokretljivost i morfologija sperme (oblik i struktura) te količina spermija u ejakulatu postupno opadaju od 20. godine. Te su promjene kod muškaraca u početku vrlo suptilne (smanjenje kvalitete sperme za samo djelić postotka godišnje), ali nakon 45. godine muškarci također imaju izraženiji pad plodnosti.

2. Prehrana

Hrana je osnovni gradivni element svih stanica našeg tijela, uključujući i spolne stanice.

Osim održavanja cjelokupnog općeg zdravlja konzumacija zdrave, raznovrsne i neprerađene hrane također ima pozitivan učinak na plodnost pojedinca. Studije otkrivaju da žene s najvišim „ocjenama“ plodnosti konzumiraju više bjelančevina biljnoga podrijetla nego bjelančevina životinjskoga podrijetla, koje mogu sadržavati ostatke hormona, razne antibiotike i druge štetne tvari.

Što se tiče konzumacije ribe, nalazi istraživanja podijeljeni su jer jeftina riba i riblji proizvodi sadrže ostatke žive. Zbog sadržaja dugolančanih omega-3 masnih kiselina ipak se preporučuje konzumacija ribljih proizvoda provjerene kvalitete.

Što se tiče masti, za optimalnu plodnost preporučuje se konzumacija nezasićenih masnih kiselina i izbjegavanje transmasnih kiselina. Rezultati istraživanja pokazuju da konzumacija mliječnih proizvoda s visokim udjelom masti povoljno utječe na plodnost žena u usporedbi s mliječnim proizvodima s malim udjelom masti.

Osim prehrane, medicina utemeljena na dokazima preporučuje ženama koje su u procesu pokušaja začeća upotrebu određenih vitamina i minerala, a posebno su važni:

folna kiselina
vitamin B12
vitamin D
željezo
omega-3 masne kiseline (prije svega DHA)

RTEmagicC_Neplodnost-vitamini-in-minerali.jpg.jpg

Međutim, s gledišta muške neplodnosti istraživanja preporučuju mediteranski način prehrane, za koji je karakterističan unos plodova mora, peradi, cjelovitih žitarica te svježeg voća i povrća. Takva prehrana, istodobno bogata ugljikohidratima, vlaknima, folatima i likopenom (snažan antioksidans koji rajčici daje boju), jako utječe na poboljšanje kvalitete sperme muškaraca.

S druge strane, „nezdrava“ ili tzv. „zapadnjačka“ prehrana bogata crvenim i prerađenim mesom, krumpirom, slatkišima i slatkim pićima smanjuje kvalitetu sperme. Muškarcima se isto tako ne preporučuje prekomjerni unos bjelančevina i masti u odnosu na ugljikohidrate jer takav omjer štetno djeluje na plodnost. Transmasne kiseline također štete plodnosti muškaraca jer pogoršavaju kvalitetu sperme, smanjuju funkciju testisa i uzrokuju sniženje razine testosterona u tijelu.

Iznenađujuće je da naš stil odijevanja također utječe na reproduktivno zdravlje i moguću pojavu neplodnosti. To se posebno odnosi na mušku populaciju, gdje postoji znanstveno uvriježeno stajalište da porast temperature skrotuma (mošnji) negativno utječe na spermatogenezu (proces sazrijevanja spermija) i parametre spermija. Novije istraživanje na muškarcima koji su nosili usko donje rublje tijekom jedne godine, a zatim su u prvoj polovici godine prešli na udobnije donje rublje, otkrilo je smanjenje relevantnih parametara sperme kod nošenja uskog donjeg rublja za čak 50 posto. Takvi rezultati potvrđuju negativan utjecaj uskoga donjeg rublja (najvjerojatnije zbog porasta temperature), a istodobno sugeriraju da se taj utjecaj može potpuno eliminirati prijelazom na udobniju odjeću.

3. Tjelesna masa i fizička spremnost

Preporučuje se održavanje normalne tjelesne mase i umjerena, ali nikako pretjerana tjelesna aktivnost.

Kao i u mnogim drugim vidovima života, u vezi s plodnošću preporučuje se održavanje ITM-a (indeksa tjelesne mase) u okviru trenutačno predloženih intervala. Riječ je o vrijednosti ITM-a = 18,5 na dnu intervala i vrijednosti ITM-a = 25 na vrhu intervala. Uza sve brži tempo života koji uzrokuje sve veću prilagodbu na trend brze, kalorijama bogate ili tzv. „utješne (feel-good)“ prehrane, vrijednosti ITM-a za oba spola približavaju se ili čak prelaze gornju granicu preporučenog ITM-a. Posljedica toga je dulje vrijeme do začeća kod žena te niža kvaliteta i koncentracija sperme kod muškaraca. Vrijedno je napomenuti da postoje dokazi koji povezuju mušku pretilost s pojavom erektilne disfunkcije.

O drugom spektru problema s tjelesnom masom nema puno istraživanja zbog njegove manje učestalosti, ali znanstvenici i dalje vjeruju da su poremećaji prehrane (anoreksija, bulimija) koji se odražavaju u opasno niskim vrijednostima ITM-a vrlo štetni i ometaju proces začeća jer u takvim slučajevima tijelo preusmjerava vrlo ograničenu količinu raspoložive energije za vitalnije funkcije organizma nego što je razmnožavanje.

Tjelesna aktivnost

Tjelesna masa pojedinca usko je povezana s njegovim navikama kretanja. Ženama i muškarcima savjetuje se redovita, ali ne previše intenzivna tjelesna aktivnost. Kod žena pretjerano vježbanje može poremetiti energetsku ravnotežu u tijelu u negativnom smjeru do te mjere da značajno utječe na reproduktivni sustav i uzrokuje menstrualne nepravilnosti. Međutim, muškarcima stručnjaci savjetuju izbjegavanje pretjerane vožnje biciklom jer vožnja biciklom dulja od pet sati tjedno negativno utječe na ukupan broj spermija i njihovu pokretljivost.

Sa stajališta optimizacije plodnosti za oba se spola preporučuje redovita tjelesna aktivnost, najmanje tri puta tjedno po sat vremena.

4. Stres

Nepozvani gost kojeg možemo učinkovito svladati.

U današnje vrijeme stres se nekako nametnuo kao nužno zlo suvremenog društva, pa je stoga svladavanje stresa od presudne važnosti u postizanju i održavanju visoke kvalitete svakodnevnog života. Područje suočavanja s neplodnošću i njezina rješavanja znači eksponencijalno težu stresnu situaciju zbog:

društvenih pritisaka
niza različitih testiranja
dijagnosticiranja
liječenja
mogućih neuspjeha
neispunjenih želja za vlastitom obitelji

RTEmagicC_Neplodnost-obvladovanje-stresa.jpg.jpg

Vrlo dobra preventivna mjera prije i tijekom planiranja potomstva razvoj je i uvođenje odgovarajućih metoda svladavanja stresa (meditacija, tehnike opuštanja, pozitivno razmišljanje, tjelesna aktivnost) jer stres i depresija prema aktualnim studijama navodno smanjuju testosteronsku pulsaciju i remete funkciju spolnih žlijezda te time smanjuju proizvodnju sperme kod muškarca. Međutim, studije na ženama povezuju stresni način života s dužim razdobljem planiranja trudnoće do začeća u usporedbi sa ženama koje doživljavaju manje stresa.

5. Mali poroci (loše navike) mogu imati ozbiljne posljedice: utjecaj kofeina, duhana i alkohola

Za plodnost nisu presudne samo hranjive tvari, u obzir se uzimaju i druge tvari koje unosimo u tijelo (duhan, alkohol, kofein).

Kofein

U pogledu plodnosti kofein nije tako nevin kakvim ga smatramo jer studije pokazuju negativan utjecaj unosa kofeina na plodnost žena. Veće količine kofeina, tj. preko 500 mg na dan, povezane su s vremenskim produljenjem od gotovo 10 mjeseci do trudnoće. Treba napomenuti da prosječna šalica kave sadržava oko 100 mg kofeina.

Pušenje

Kod žena pušenje značajno utječe na hormonalnu ravnotežu u tijelu. Primjer teško pogođenog hormona je FSH (folikostimulirajući hormon); kod pušačica se njegova količina može smanjiti i do 30 posto. Istraživanja kod žena ustanovila su ovisnost između pušenja i smanjenja rezerve jajnika (broja i kvalitete preostalih jajnih stanica). Međutim, kod muškaraca koji puše analize sperme pokazale su da pušači imaju manji ukupan broj spermija, manju pokretljivost spermija i manju gustoću sperme u usporedbi s nepušačima.

Alkohol

Kao najpopularnija psihoaktivna tvar i naizgled neizostavan dio večernjih druženja alkohol ima brojne negativne utjecaje na plodnost. Kod muškaraca uzrokuje atrofiju (razgradnju tkiva) testisa, smanjuje libido i broj spermija. Kod žena se točni mehanizmi utjecaja alkohola na reproduktivni sustav ne razumiju u potpunosti, ali veza između konzumacije alkohola i slabije plodnosti dobro je utvrđena u zdravstvenim krugovima. Istraživanja pokazuju da čak i povremeno konzumiranje alkohola (1 jedinica dnevno) produljuje vrijeme do začeća i smanjuje mogućnosti za rođenje zdravog djeteta.

Ako izbjegavanje ili smanjenje čimbenika rizika ne dovede do uspješnog začeća, nemojte očajavati jer suvremena medicina nudi brojne metode liječenja neplodnosti.

Izvori:

Sharma R, Biedenharn KR, Fedor JM, Agarwal A. Lifestyle factors and reproductive health: taking control of your fertility. Reprod Biol Endocrinol. 2013;11:66. Published 2013 Jul 16.
Liu K, Case A; REPRODUCTIVE ENDOCRINOLOGY AND INFERTILITY COMMITTEE. Advanced reproductive age and fertility. J Obstet Gynaecol Can. 2011 Nov;33(11):1165-1175.
Te Velde ER, Scheffer GJ, Dorland M, Broekmans FJ, Fauser BC. Developmental and endocrine aspects of normal ovarian aging. Mol Cell Endocrinol. 1998 Oct 25;145(1-2):67-73.
Gaskins AJ, Chavarro JE. Diet and fertility: a review. Am J Obstet Gynecol. 2018;218(4):379-389.
Chiu YH, Chavarro JE, Souter I. Diet and female fertility: doctor, what should I eat? Fertil Steril. 2018 Sep;110(4):560-569.

Neplodnost: što možemo učiniti sami?

Pridruži se Klubu Novalac