Djeca i probiotici
Zdrav i uravnotežen unutarnji ekosustav probavnoga sustava iznimno je važan za cjelokupno zdravlje dojenčadi i male djece. Njihova crijevna mikroflora zapravo je „prirodna imunizacija majke prirode“ koja potiče crijevnu imunofunkciju i osigurava bolju obranu od kolonizacije patogena, čime pridonosi sazrijevanju imunološkog sustava.
Crijevna mikroflora jedan je od najvažnijih čimbenika probave, štoviše, upravo mikroorganizmi probavnog sustava osiguravaju neke od vrlo važnih nutrijenata, kako za crijevo, tako i za cijeli djetetov organizam. Primarni sastav crijevne mikroflore svakoga djeteta ovisi o njegovom rođenju, okruženju i prehrani, stoga je za svako dijete jedinstven kao što je jedinstven i otisak prsta. Imunološki sustav djeteta izgrađuje se već za vrijeme trudnoće, tijekom koje krvožilnim sustavom majčina imunotijela postaju sastavni dio organizma još nerođenog djeteta. Unutarnji ekosustav dojenčadi ovisi o zdravstvenom stanju majke jer pri porođaju putem vaginalnoga kanala dojenče dobiva njezinu mikrofloru. Prehrana i ubrzani način života današnjih žena često narušavaju zdravlje prirodne ekoflore. Stoga liječnici ponekoj djeci već u dojenačkoj dobi savjetuju dodavanje probiotičkih kultura radi poboljšanja zdravlja već od rođenja.
Dokazano je da na imunološki sustav značajno utječu "dobre" bakterije, danas poznate kao probiotici. Ti mikroorganizmi prirodno obitavaju u crijevu i sprječavaju vezanje oportunističkih i patogenih bakterija te tako štite dijete od raznih bolesti. Danas su se te bakterije pokazale kao korisne kod nadutosti, kolika te proljeva i zatvora, no isto tako njihova je korist dokazana i u sprječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa, ali i, zanimljivo, u poboljšanju probave i iskoristivosti majčinog mlijeka i kasnije ostalih namirnica.
Vrlo često mikrosustav crijeva biva narušen. Njegova ravnoteža i kvaliteta može biti poremećena „kvarenjem“ želuca, pojavom crijevnih viroza, razvojem infekcija i, kako je već dobro poznato, upotrebom antibiotika. Iz tog su se razloga u zadnjih desetak godina provela mnoga istraživanja koja naglašavaju korist obnavljanja i održavanja ravnoteže crijevne mikroflore konzumacijom uravnotežene prehrane bogate probiotičkim mliječnim proizvodima i raznim probiotičkim pripravcima kao dodacima prehrani.
Danas su najpoznatije i najzastupljenije skupine probiotičkih bakterija rodovi Lactobacillusi Bifidobacterium, od kojih su najpoznatije i najistraživanije vrste upravo Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus reuteri i Bifidobacterium lactis. No, valja napomenuti da se uz navedene blagotvorne bakterije često spominje i kvasac vrste Saccharomyces boulardii. Kada se govori o terapijskom uzimanju probiotika, nije važna samo vrsta već i njihova količina, odnosno brojnost. Stoga se na različitim probiotičkim proizvodima broj živih bakterija uobičajeno označava kao eksponent od 109 do 1012 CFU (colony forming units), što iznosi od jedne milijarde do jednog bilijuna jedinica formiranja kolonija koje ujedno označavaju uobičajene dnevne terapijske doze za dojenčad i djecu.
Svakodnevno i preventivno korištenje probiotika podrazumijeva konzumaciju prehrambenih proizvoda koji su prirodno bogati izvori tih kultura. U prvome redu u te skupine namirnica spadaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi, za koje se preporučuje dati ih dojenčetu kroz njegove obroke, a uvode se prema kalendaru dohrane. Prilikom davanja probiotika bitno je imati na umu da se probiotički pripravci na mliječnoj bazi ne daju bebama kojima mlijeko i mliječni proizvodi još uvijek nisu uvedeni u prehranu ili koje imaju alergiju na kravlje mlijeko, no dojenčadi koja se hrani dojenačkim mliječnim pripravkom ovakav prehrambeni proizvod može se dati poslije sedmog mjeseca. Ako se radi o dojenom djetetu ili djetetu alergičnom na kravlje mlijeko, kao dodatak prehrani mogu se upotrijebiti probiotici koji u svom sastavu nemaju mlijeko.
Koncept i funkcija probiotika kao promicatelja života (grč. pro bios) ne bi bili potpuni bez njihove hrane, odnosno prebiotika; prehrambenih vlakana topivih u vodi, poput inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS) prirodno prisutnih u majčinom mlijeku i u namirnicama poput žitarica, voća i povrća. Stoga će uravnotežena i raznolika prehrana osigurati zdravlje majke i djeteta, a isto tako i njihove crijevne mikroflore.
